06. lipnja 2022.
Nakon što je pandemija Covida u 2020. kratkoročno zaustavila višegodišnji gospodarski rast, u 2021. je zabilježen snažan oporavak gospodarstva. Pozitivna gospodarska kretanja uvjetovala su daljnji rast cijena stambenih nekretnina, a različiti segmenti komercijalnih nekretnina raznoliko su reagirali na gospodarski oporavak i trendove potaknute Covid pandemijom.
Osim generalno pozitivnih tržišnih kretanja, prethodno razdoblje obilježila je i rastuća inflacija te snažan rast troškova izgradnje, s neizvjesnim cijenama i rokovima nabave građevinskog materijala.
Ukupan broj kupoprodaja zabilježen u 2021. najveći je u prethodnom desetljeću, a porastao je za 20,3% u odnosu na 2020. Porast broja kupoprodaja zabilježen je u gotovo svim županijama, no s izraženim razlikama u stopi porasta, pretežitoj vrsti nekretnina i strukturi kupaca po pojedinim regijama.
Uz porast broja kupoprodaja zabilježen je i porast ukupne vrijednosti kupoprodajnih transakcija, koja je za 5,3% nadmašila vrijednost iz pred epidemijske 2019.
Broj kupoprodaja nekretnina u Republici Hrvatskoj
Izvor: Ministarstvo financija, Porezna Uprava
Osnovni čimbenici koji su utjecali na porast broja transakcija i rast cijena stambenih nekretnina su snažna inozemna potražnja, povoljni uvjeti financiranja i nepoticajni uvjeti štednje, nastavak rasta stambenoga kreditiranja te program subvencioniranja stambenih kredita.
Nakon blagog pada udjela nerezidenata u ukupnom broju kupoprodaja stambenih nekretnina u 2020., njihov udio u 2021. iznosio je oko 30% na razini države, a najveći je bio u regijama Istre i Kvarnera i srednjoj Dalmaciji.
Državni program subvencioniranja stambenih kredita i dalje je aktualan - subvencionirani krediti činili su oko petine novoodobrenih stambenih kredita u 2021. godini, a na natječaju iz travnja ove godine ponovno je zaprimljen rekordan broj zahtjeva (5870).
Tržište komercijalnih nekretnina obilježili su različiti trendovi po segmentima. Tržište uredskih prostora pod utjecajem je hibridnog načina rada – kombinacije rada od kuće i rada iz ureda. Unatoč tome, raspoloživost uredskih kapaciteta tek se neznatno povećala, a stope zakupnine ostale su stabilne.
Iako je trgovački sektor bio pod snažnim utjecajem Covid mjera, tržište maloprodajnih prostora pokazalo se otpornim. Prvorazredni trgovački centri dodatno su učvrstili svoju poziciju, a ostali su se nastojali repozicionirati, najčešće proširenjem prostora namijenjenih ugostiteljstvu i zabavi.
Nakon višegodišnjeg perioda stagnacije pokrenut je nagli rast logističkog sektora, a unatoč velikoj površini novih prostora na tržištu stopa raspoloživosti ostala je iznimno niska (oko 2,5%), a prosječna mjesečna zakupnina viša u odnosu na zemlje u regiji (5,5 EUR/m2).